"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

četvrtak, 8. prosinca 2016.

Misa u čast Sv. Nikole u Kašču

Na svetkovinu Sv. Nikole zaštitnika djece. studenata, putnika, mornara, trgovaca, ribara, pekara i zaštitnika sela Kašče u Župi sv. Ivana Krstitelja Stilja uz predvođenje župnika don. Marina Marčića održana je sveta misa.

Uz riječi blagoslova i zahvale mještanima don. Marin se zahvalio i mještanima koji svake godine prisustvuju na misi.

Zahvaljujemo se župljanima na odazivu i našem župniku Don. Marinu na održavanju svete mise u čast Sv. Nikole.

Jurica Barać (facebook) / KAŠČE 

srijeda, 7. prosinca 2016.

U 2016. godini Zlatko je osvojio 6 medalja i 5 pehara

Ljubuški maratonac Zlatko Mišetić rado priča o svojim sportskim uspjesima. On je, naime, jedan od rijetkih koji se može podičiti s više od 170 medalja i pehara.

Trčeći je obišao gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku, a svoje početke bilježi od 45-e godine života. Prvi maraton koji je odradio bio je na relaciji Polog – Široki Brijeg. Nakon toga je nastavio nizati mnogobrojne nastupe, iako se do tada nije bavio nikakvim sportom.

Zlatko ne odustaje ni od natjecanja u inozemstvu, iako je, u posljednje vrijeme, sve manje novčanih sredstava koja su mu potrebna za odlazak na tamošnja natjecanja. No, on ipak ne gubi nadu, budući da je samo u tekućoj 2016. godini osvojio ukupno 6 medalja i 5 pehara.

To je dovoljna motivacija da i dalje uživa u rekreativnom sportu.

nedjelja, 4. prosinca 2016.

VIDEO: Najstariji pisani trag Hrvata u Ljubuškom

Ljubuški je nadaleko poznat po svojoj bogatoj kulturno-povijesnoj baštini i raznim kulturno-umjetničkim zbivanjima i manifestacijama. 

Primjerice Muzej svetog Ante na Humcu je najstariji muzej u Bosni i Hercegovini Utemeljen je daleke 1884. godine. Eksponati su arheološki predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine, od starijeg kamenog doba (paleolitik) sve do srednjega vijeka.

Tu su brojni slapovi, utvrde, rimski putovi, povijesna nalazišta, gomile, stećci govori nam sa zadovoljstvom prvi čovjek ovog povijesno vrijednog područja Nevenko Barbarić, a o ljepotama rijeke Trebižata kao nacionalnog bogatstva i zaštićene prirode priča Vedran Markotić koji vodi gradsku tvrtku Parkovi koja među ostalim i brine o čistoći, kvaliteti prilaza i održava zaštićeno područje poznato pod imenom Kravica.

Poveznica ovog hercegovačkog kraja s Dalmacijom je povijesno utkana još iz doba Rimljana i njihovih puteva. Uostalom, evo lijepe priče…

Apoliticni.hr

Apoliticni.hr

Preminuo Jure Galić

Umro je Jure Galić, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SABNOR-a u BiH.

Nositelj je Partizanske spomenice, dobitnik Nagrade ZAVNOBiH-a, jugoslovenske književne nagrade „4. juli“, kao i brojnih ratnih i mirnodopskih odlikovanja.

Ispraćaj će biti upriličen u utorak, 6. prosinca na groblju Bare, priopćeno je iz SABNOR-a u BiH.

N1

Tonina Ibrulj: ''Prosjek je bitan, ali ne i presudan''

Tonina Ibrulj ovaj semestar provodi u Francuskoj, točnije u gradu Poitiersu. Razlog njezina boravka tamo je program Erasmus + K1. Tonina je studentica druge godine diplomskog studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. ''Uvijek sam željela otići negdje u inozemstvo i studirati pola godine. Saznavši za natječaj za stipendiju od profesorice sa studija Engleskog jezika i književnosti odlučila sam pokušati'', izjavila je za treci.ba.

Tonina živi u studentskom domu Decartes koji se nalazi u blizini zgrade fakulteta te ga plaća novcem od stipendije. ''Stipendija je financijski i više nego dobra. Mogu pokriti sve troškove, a ostane mi novca i za poneki luksuz.'' Studira na engleskom jeziku, ali je dobila priliku i učiti francuski pod organizacijom fakulteta i razmjene.

''Upoznala sam ljude sa svih kontinenata, imala priliku posjetiti neke francuske gradove kao što su Pariz i Bordeaux te stekla mnoga prijateljstva. Sve ovo smatram super iskustvom koje je utjecalo na mene, te razbilo neke moje predrasude za koje možda nisam ni bila svjesna da postoje'', rekla je naša sugovornica.

Što se tiče načina studiranja u Mostaru i Poitiersu mnogo toga je isto, no neke razlike ipak postoje. Akademska godina počinje u rujnu te traje do prosinca kada počinju ispitni rokovi. Ispitni rokovi se odvijaju do Božića, a za svaki kolegij studenti imaju samo jedan ispitni rok. Ljetni semestar počinje odmah nakon praznika. ''Rekla bih da je ovdje malo više praktičnog rada. Kod nas se više prikupljaju informacije, dok ovdje nije toliko naglasak na prikupljanju nego na primjeni informacija.''

Tonina naglašava kako profesori tijekom cijelog semestra traže povratne informacije od studenata i na taj način ih kroz cijeli semestar pripremaju za ispite te ističe kako su profesori dosta opušteni i prirodni, uvijek su dostupni i otvoreni za suradnju.

''Iako mi je ovdje super, želim se vratiti u svoju državu i tamo raditi na poboljšanju svoje zajednice.'' Tonina preporučuje svim svojim kolegama studentima da pokušaju otići negdje u inozemstvo na razmjenu jer će tako najbolje proširiti svoje vidike i raditi na sebi. ''Prosjek je bitan, ali ne i presudan za dobivanje stipendije.''

Karla Kordić / Lorena Vegar / Treci.ba

petak, 2. prosinca 2016.

Igrokaz Sv. Nikola u ponedjeljak u Šipovači i Vojnićima

Tradicionalan igrokaz Sv. Nikola dramske sekcije Gimnazije Ljubuški održat će se i ove godine po školama, vrtićima i u crkvi u općini Ljubuški, donoseći osnovnoškolcima duh blagdanskog ozračja.

Sveti Nikola u društvu krampusa i anđela posjetit će škole, crkvu i vrtiće, a djeca će uživati u prigodnom kratkom igrokazu i druženju te će tako na lijep način za sve male, ali i one malo veće, započeti prosinac – mjesec darivanja.

U prilogu možete pogledati raspored održavanja igrokaza Sv. Nikola dramske sekcije Gimnazije Ljubuški po školama, vrtićima i ostalim mjestima održavanja.

SVETI NIKOLA 2016. GODINE
Ponedjeljak, dne. 5. prosinca 2016. godine
Polazak iz Ljubuškog u Grljeviće u 07:30 sati
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
08:3008:50Grljevići - Škola
09:3009:50Šipovača - Škola
10:1510:35Škola Vojnići - Vojnići i Dole
10:5011:10Veljaci - Škola
11:3511:55Grab - Škola
13:0013:20Vitina - Športska dvorana škole
13:4514:05Klobuk – Školska dvorana
Utorak, dne. 6. prosinca 2016. godine
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
08:3008:45Dječji vrtić Petar Pan
09:1509:30Vašarovići
10:1510:30Crveni Grm, Prolog
11:1511:35Studenci, crkva
12:1512:40Dječji vrtić Svijet
13:0013:30O.Š. I.B. Mažuranić
Srijeda, dne. 7. prosinca 2016. godine
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
8:1508:45Dječji vrtić Ljubuški
09:0009:30Dječji vrtić Leptirić
09:4510:15O.Š.M.M. Cerno
10:3011:00Miletina
11:3012:00Gornji Radišići
12:1512:45Donji Radišići
13:0013:30O.Š. M.M. Ljubuški
18:15-Gimnazija Ljubuški
Gimnazija Ljubuški

Održana II. sjednica Općinskog vijeća Ljubuški

Druga sjednica Općinskog vijeća Ljubuški koja je održana danas počela je polaganjem prisege nove vijećnice HDZ BiH, Ane Kraljević, koja je kao slijedeća s liste ušla u Vijeće nakon odustajanja Ivana Jelčića zbog nespojivosti funkcija.

Uvodne točke su, uz malo žustriju raspravu na Aktualnom satu, protekle relativno mirno, a vijećnici su se najviše zadržali na usvajanju odluke „ o stavljanju nacrta Odluke o Proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu na javnu raspravu“.

Proračun općine Ljubuški za 2017.godinu planiran je u iznosu od 9.149.000 KM što je za oko 600 tisuća više nego godinu ranije. Proračun, kako ga je predstavio šef općinske službe financija Stipe Bubalo, predstavlja procjenu godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni ishod rashoda i izdataka općine Ljubuški u proračunskoj godini koji se treba realizirati, a koje odobrava Općinsko vijeće.

Prihodi i primici Proračuna općine Ljubuški za 2017.godinu s prenesenih 200.000 KM viška na rashodima iz 2016.godine planiraju se u iznosu od 9.349.000 KM.

Rashodi Proračuna predviđaju se u iznosu 9.349000 KM i dijele se na: tekuće rashode, kapitalne izdatke, otplate dugova i pričuvu.

Nakon dužeg obrazlaganja i rasprave usvojen je zaključak o stavljanju nacrta Odluke o proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu na javnu raspravu.

Predloženi nacrt Odluke o proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu će biti objavljen na službenoj web stranici Općine Ljubuški za čiju objavu se zadužuje Odjel financija najkasnije do 2.12.2016.godine.

Sudionici javne rasprave pisane materijale nacrta Odluke o Proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu moći će preuzeti u prostorijama Odjela financija općine Ljubuški, svakim radnim danom do završetka javne rasprave.

Javna rasprava traje od 2.prosinca do 12.prosinca 2016.godine. U navedenom roku zainteresirani mogu svoje primjedbe i prijedloge dostaviti Odjelu za financije putem prijemnog ureda ili na e-mail: proracun@ljubuski.ba.

Na sjednici je usvojena i Odluka o usvajanju plana kapitalnih investicija općine Ljubuški za razdoblje 2017-2021 godine.

Poslušajte cjelovit snimak 2. sjednice Općinskog vijeća Ljubuški - LINK

Radio Ljubuški

Osnivanjem Uprave za Dalmatinsku zagoru do proširenja pogranične zone

Dalmatinska zagora je otok unutar kopna. Ova definicija geografskog dijela Dalmacije, od Priobalja odvojenog fasadom gorja i planina, a od prirodnog zaleđa, Bosne i Hercegovine, oštrom linijom državne granice najbolje opisuje sadašnji položaj preostalog stanovništva na području Dalmatinske zagore. I dok se u sklopu Vlade, odnosno resornog ministarstva osniva Uprava za otoke, koja bi trebala izraditi mjere i programe za oživljavanje hrvatskih otoka, što je izuzetno pohvalno, najvećim hrvatskim otokom – Dalmatinskom zagorom, nitko se ne bavi!

No, problemi Dalmatinske zagore istovjetni su, ako ne i veći, problemima s kojima se susreću hrvatski otoci. Stoga bi mjere pomoći stanovništvu Dalmatinske zagore trebale biti istovjetne onima koje će buduća Uprava za otoke primijeniti na područja hrvatskih otoka.

Prijedlog mjera za oživljavanje Dalmatinske zagore

  • Prometna izoliranost – ukoliko je prometna izoliranost najveći problem razvoja hrvatskih otoka ona je i jedan od najvećih ograničavajućih faktora razvoja Dalmatinske zagore. Autocestu koja je izgrađena kroz prostor Zagore ne prati mreža radijalnih cesta koja bi raštrkana naselja i desetkovano stanovništvo kvalitetno prometno vezala na autocestu. Drugi problem vezan uz promet na području Zagore je ne postojanje javnog linijskog prijevoza na ovom području koji bi trebao biti subvencioniran na isti način kao što su obalni linijski brodari subvencionirani od strane države. Jednostavno, zbog malog broja stanovnika ne postoji ekonomski interes za održavanje ekonomski opravdanog linijskog prijevoza.

  • Depopulacija – Nigdje u Hrvatskoj depopulacija nije toliko očita i izražena kao na prostoru Dalmatinske zagore. Ovaj dio Hrvatske tradicionalno je percipiran kao iseljenički prostor. Stanovništvo s ovog prostora iseljavalo se tokom 19. i 20. stoljeća u nekoliko valova. Uzroci iseljavanja svih ovih godina ostali su isti – ne razvijenost, nedostatak radnih mjesta i oskudnost obradivih površina i vode. Depopulacija je usko vezana uz gospodarski razvoj te ju je nemoguće zaustaviti bez razvijanja održivog gospodarskom modela na području Zagore koji će utjecati na migracijske tokove iz priobalnog pojasa.

  • Gospodarstvo – Propašću velikih socijalističkih poduzeća koja su zapošljavala po više stotina radnika, uglavnom u tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, napravljen je na prostoru Zagore svojevrstan vakuum. Stari gospodarski subjekti su propali uslijed propasti socijalističkog ekonomskog sustava, a novca za ulaganje i samoinicijativne poslovne iskorake pojedinaca na navedenom području jednostavno nije bilo. Tu i tamo je uspio izrasti poneki uspješni gospodarski subjekt, ali to je bila više iznimka nego pravilo. Nažalost, iseljavanje čini svoje pa će iole ozbiljniju i složeniju proizvodnju, u većem obuhvatu, na ovom području uskoro biti gotovo nemoguće pokrenuti zbog nedostatka stručne radne snage. Ukoliko Republika Hrvatska ne želi da joj južni dio zemlje ostane bez tzv. strateške dubine, odnosno da glavnina stanovništva bude stiješnjena na uskom priobalnom području između iseljenih otoka i Zagore pod hitno treba donijeti niz zakonskih rješenja kojima će stimulirati gospodarstvo na ovom području. Jedno od rješenja, koje zahtjeva suradnju sve tri razine vlasti, je da se svi novi poslovni subjekti na ovom području oslobode svih davanja državi u vremenskom periodu ne kraćem od pet godina, tu se misli na poreze, prireze, ali i na izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno za zaposlene.

  • Poljoprivreda – zbog postojanja mnoštva malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i brojnih ne iskorištenih obradivih površina, uz relativnu blizinu vode potrebne za navodnjavanje, poljoprivreda je grana koja bi najbrže mogla donijeti oporavak Zagore, kako gospodarski tako i demografski. Pritom je nužna državna strategija poticanja proizvodnje s definiranim vremenskim okvirom provođenja poticaja. Poticaje na poljoprivredne proizvode s navedenog područja je potrebno uvesti temeljem količine proizvedenih proizvoda, jer zbog usitnjenih parcela nije moguće adekvatno provesti stimuliranje temeljem obradivih površina. Regulativu stimuliranja proizvodnje mora pratiti i odgovarajuća pravna regulativa na razini države, odnosno, zakon, po uzoru na Irsku, prema kojem na policama trgovina u RH mora biti 70 posto robe proizvedene u RH.

  • Koordinacija državnih ureda, ustanova i ministarstva kroz jedinstvenu Upravu za Dalmatinsku zagoru – da bi se program oživljavanja Dalmatinske zagore u potpunosti proveo potrebna je potpuna koordinacija svih državnih ureda, ustanova, ministarstava, županijskih razina vlasti kao i jedinica lokalne samouprave. Primjerice, veće cestovne zahvate nemoguće je planirati na razini općina i gradova pa čak ni županija. Hrvatske vode moraju provesti jedinstven projekt izgradnje irigacijskih sustava za sva obradiva područja od Ravnih kotara, Skradinskog i Petrovog polja do Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog polja. S druge pak strane, vodoopskrbne sustave na navedenim područjima potrebno je uvezati u jedinstven sustav ili barem okrupnjavati postojeće. Ove mjere je potrebno provesti kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave koje sve teže podnose opterećenje održavanja velikih sustava vodoopskrbne mreže, često dugih i nekoliko stotina kilometara, a s malim brojem potrošača. Dodatni problem predstavlja velika raščlamba reljefa, odnosno velike visinske razlike između izvorišta s kojih se crpi voda i stanovništva do kojeg treba dovesti vodu. Te visinske razlike, koje na koncu iziskuju veći utrošak električne energije za prepumpavanje vode, često sežu i do 500 metara razlike. Na koncu se događa da stanovnici Dalmatinske zagore, zbog ne održivog sustava plaćaju jednu od najskupljih cijena vode u Hrvatskoj. Okrupnjavanjem vodovoda u veće sustave, što opet treba raditi na razini županija ili mikro regija, izbalansirala bi se cijena vode. Također, potrebno je uskladiti mjere koje na ovom području s ciljem poticanja poljoprivrede i gospodarstva provode JLS, županije i država.

  • Omekšavanje granice – iako je granica RH prema BiH buduća vanjska granica EU temeljem Schengenskog sporazuma, interes je RH da omogući stanovništvu u pograničnom području što lakšu komunikaciju s jedne i druge strane granice kao i razmjenu roba. Čvrsta granica prema BiH na područjima koja su gospodarski i demografski iznimno slaba nije u interesu RH. Stoga RH hitno mora, preko međudržavne komisije RH I BiH, na dnevni red staviti proširenje zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice za prelazak državne granice na bivšim Pograničnim kontrolnim točkama. Prema sadašnjem međudržavnom sporazumu RH i BiH samo građani koji žive 5 km od državne granice mogu dobiti navedene propusnice. Međutim, pogranični pojas je masovno iseljen, a stanovništvo, koje je preselilo u Priobalje, i dalje obrađuje imanja u pograničnom pojasu koja nerijetko sječe državna granična linija. Zbog ne mogućnosti dobivanja propusnica ovakva imanja je praktički nemoguće obrađivati, jer bi za prelazak s jedne parcele na drugu, koje su udaljene nekoliko metara, a sječe ih državna granična linija, trebalo, u praksi, kružiti 30-50 km do prvog graničnog prijelaza. Ukoliko se ogluše na sadašnju regulativu posjednicima zemljišta prijete kazne od 2-10 tisuća kuna. Zbog toga ionako iseljen pogranični pojas zagore postaje još pustiji i zapušteniji. Međutim, pravila Europske komisije dopuštaju proširenje pogranične zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice na pojas od 30 do 50 km od granice. Uzimajući u obzir zračnu udaljenost, pojasom bi bilo obuhvaćeno gotovo čitavo priobalje i sami granični pojas ponovno bi oživio.

Država, županije i jedinice lokalne samouprave trenutno na području Dalmatinske zagore provode niz odvojenih programa koji zbog ne koordiniranosti, ograničenog dosega i ne povezivanja ukupnosti mjera i ciljeva daju ograničene rezultate koji ne mogu odgovoriti na kronične probleme s kojima se suočava Dalmatinska zagora. Stoga je potrebno hitno formirati upravu ili ured na razini države koji će koordinirati sve potrebite mjere na cjelokupnom obuhvatu Dalmatinske zagore s ciljem gospodarskog oporavka i sprečavanja daljnje depopulacije.

Željko Primorac / Makarska Post

Ljubuški: Policija 'upecala' ribu

Pripadnici Granične policije BiH su spriječili krijumčarenje 200 kilograma svježe ribe iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu 1. 12. 2016. godine.

Riba je otkrivena prilikom granične kontrole Golfa, registarskih oznaka Hrvatske, na području Ljubuškog. Vozilom je upravljao B. L. (1984.), državljanin Hrvatske, koji je prethodno ilegalno prešao državnu granicu, objavljeno je iz Granične policije.

Prema naredbi tužitelja Tužiteljstva BiH, B. L. je lišen slobode i uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu „krijumčarenje“, bit će predat Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje.

Zbog ilegalnog prelaska državne granice B. L. je prekršajno procesuiran sukladno Zakonu o strancima BiH.

srijeda, 30. studenoga 2016.

Pogledajte gdje u Ljubuškom neće biti struje od 1. do 5. prosinca

JP „Elektroprivreda HZ HB“ - Distribucija električne energije - DP Jug - Pogon Grude - Poslovnica "Elektro-Ljubuški", obavještava cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova doći do prekida u isporuci električne energije u dane:

1.prosinca (četvrtak) u vremenu od 9.30 do 15.30 u mjestima Hardomilje Žabar,D.Vitaljina, Bijača, dio Zvirića.

2.prosinca( petak) u vremenu od 9.00 do 11.00 sati u mjestima Vitina, Otok, G.vrilo, Majić mala, Uljevina, Brljica, Klobuk - Kapel mala, Drače, Pržine, Osoje, Šiljevište, Dabrnja, Rudikovica, Čuljkove njive i Zastražnica

2.prosinca (petak) od 11.00 do 14.oo sati u Pregrađe, Ligat, Staje, Trseljevina, Studenci, Crnopod, Cerno, Miletina, Stubica i Zvirići.

5.prosinca (ponedjeljak) od 9.00 do 11.00 Humac- novo groblje, Ruljaš Brod, Grabovnik, Veljaci, Šipovača, Vojnići, Dole i Greda.

Iz Elektroprivrede se unaprijed zahvaljuju potrošačima na razumijevanju.

Radio Ljubuški