"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

srijeda, 22. veljače 2017.

Glas iz Banja Luke: "Hrvati u zapadnoj Hercegovini su bez premca politički najvještiji u Bosni i Hercegovini"

Hrvati u zapadnoj Hercegovini su bez premca politički najvještiji u Bosni i Hercegovini. I ne samo u njoj. Već duže vrijeme posmatram, sa pomalo zavidnim divljenjem, koliko je njihov koncept intelektualno dominantniji nad onim što rade drugi u BiH. I na tome im treba čestitati.

Piše: Milko Grmuša

Hrvati traže treći entitet tako da ga nikad ne dobiju. Taj njihov zahtjev zapravo je najefikasnije sredstvo političkog pritiska. Sa svojih nepunih 15% od ukupne populacije u BiH, oni faktički kontrolišu čitavu zemlju. Ko imalo prati ili učestvuje u privrednim tokovima u BiH zna da su Hrvati suvereni gospodari finansija ove zemlje. Kako u formalnom, tako i u suštinskom smislu.

Hrvati imaju poziciju ministra finansija u Savjetu ministara BiH, ministra finansija u Vladi Federacije BiH, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i direktora Direkcije za finansije Brčko Distrikta. Hrvati (čitaj: predstavnici HDZ BiH) imaju i direktorsko mjesto u Agenciji za nadzor osiguranja FBiH, direktorsko mjesto u Agenciji za bankarstvo FBiH i još u čitavom nizu državnih, entitetskih i kantonalnih institucija i javnih preduzeća.

Hrvati su još u ratu, a pogotovo nakon njega, postali trgovinski zastupnici i(li) distributeri preko kojih se u najvećoj mjeri odvijao uvoz u BiH, oni su generalni zastupnici najvećeg broja evropskih i svjetskihbrendova za BiH. Obratite samo ponekad pažnju na uvozne deklaracije proizvoda koje kupujete i sve će vam biti jasno. Nekad u sivoj, nekad u legalnoj zoni, ali gospodari trgovine u BiH jesu Hrvati iz zapadne Hercegovine, Kiseljaka, Kreševa i Viteza. Kapital dobijen po tom osnovu potom su ulagali u biznise u igrama na sreću (danas Hrvati iz zapadne Hercegovine dominiraju tržištem igrama na sreću u BiH), osiguravajuća društva i banke.

Nije pretjerano reći da Hrvati iz zapadne Hercegovine i HDZ BiH danas kontrolišu dominantno finansije u zemlji. Nimalo nije pretjerano reći da uvoznički lobi vlada Bosnom i Hercegovinom. Najozbiljnija kriza koja je u zadnjih deset godina najviše zaprijetila za sistemski poremećaj odnosa u Federaciji BiH i cijeloj zemlji nije bilo pitanje trećeg entiteta i federalizacije BiH, nego pokušaj SDA da promijeni Zakon o igrama na sreću FBiH kad je HDZ jasno stavio do znanja da je taj zakon jači i od federalnog i državnog ustava, te da ostalih zakona može i da ne bude, da cijele zemlje može da ne bude, ali da tog zakona mora biti i da će ga biti. 

Strategija HDZ BiH je jasna: Bošnjake prvo isprepadaju zahtjevima za trećim entitetom, a Bošnjake generalno nije teško upaliti. Potom sa Srbima dogovore zajednički nastup u Sarajevu. Na kraju odu u Sarajevo, od Bošnjaka dobiju finansije cijele zemlje na tacni, u Banjoj Luci uđu u vlast (u vladi Republike Srpske HDZ participira više od 10 godina neprekidno), još važnije dobiju finansijske, institucionalne i vaninstitucionalne poluge moći i sa svima održavaju dobre odnose u kojima su upravo oni ti koji najviše profitiraju. Prema Evropi i Zapadu nastupaju sa retorikom da samo oni štite BiH od najezde islamističkih radikala i ruske bezbjednosno-političke invazije. Bez HDZ-a BiH tako ne može niko, a Dragan Čović u svakom trenutku za isti sto može da dovede istovremeno Bakira Izetegovića, Fahrudina Radončića, Milorada Dodika, Mladena Ivanića, Valentina Incka i Lars-Gunar Vigermarka, baš kao što može u istom danu da bude gost i kod Andreja Plenkovića i kod Aleksandra Vučića. 

Prema tome, nesporna je činjenica da su Hrvati prvo finansijski, a potom i politički, postali dominantni u cijeloj Bosni i Hercegovini. Priča o trećem entitetu je samo paravan za skrivanje te činjenice i tog jasnog mehanizma funkcionisanja. Budući da razumiju biznis i politiku, Hrvati ulažu ogroman novac da reprodukuju postojeće stanje odnosa u BiH. Njima odgovara permanentan sukob Srba i Bošnjaka, Sarajeva i Banje Luke, jer je to najbolji način njihove kontrole cijelom zemljom. Takođe, budući da su perfektni pragmatici, ovdašnjim Hrvatima odgovaraju i tenzije na relaciji Zagreb-Beograd, jer je očigledno da se oni sve više i u regionalnom smislu nameću kao `faktor mira i stabilnosti`. Što je posebno zanimljivo, jer upravo zapadnohercegovački Hrvati u samoj Hrvatskoj radikalizuju stanje i nacionalističke strasti, a potom u BiH se predstavljaju kao vatrogasci požara koje sami u značajnoj mjeri podmeću. Veoma inteligentno.

U političkom i finansijskom smislu, dakle, Hrvati su gospodari Bosne i Hercegovine. Iako formalno nemaju svoj entitet, u onim mjestima koje efektivno kontrolišu u pitanju nije entitet, nego hrvatska etnička imperija par excellence. Kad prođete kroz Široki, Posušje ili Ljubuški imate osjećaj da ste u jezgru Hrvatske, a Zagreb vam se u poređenju sa ovim mjestima čini kao simbol multikulturalizma i nacionalne heterogenosti. Srbi i Bošnjaci su amateri u tom smislu za zapadnohercegovačke Hrvate kad je riječ o etničkoj homogenizaciji. Republika Srpska, iako sa kudikamo institucionalno i proceduralno jačim prerogativima u odnosu prema centralnim organima BiH, jeste `mala maca` u poređenju sa lokalnim sredinama u kojima su Hrvati većina, jer u njima je praktično ostvaren koncept hrvatske suverene državnosti koji čak i u Hrvatskoj mogu samo da sanjaju. I to su fakta. 

Zbog svega toga, jasno je da će Hrvati da nastave sa svojom dokazano uspješnom strategijom, jer apsolutno nema ni na vidiku dovoljno pametnih ljudi na drugim stranama, prvenstveno u Banjoj Luci i Sarajevu, koji bi ponudili drugačiji koncept. Tako će BiH postati za duži period zemlja pod punom hrvatskom kontrolom, u kojoj će Hrvati efektivno da kontrolišu ekonomiju i stratešku politiku, a Srbi i Bošnjaci će biti primitivna i osiromašena raja koja će dijelom trunuti u jalovim međusobnim i iracionalnim konfliktima, dok će oni koji na to ne pristaju sve ubrzanije napuštati ove prostore. Kad se na to doda i činjenica da je Hrvatska član EU i, posebno važno, NATO saveza, ne treba sumnjati da će zapadnohercegovački Hrvati umijeti maksimalno da valorizuju i taj momenat. 

I tu ništa nije sporno, dapače sve je legitimno. Pametniji vladaju manje pametnima, a nikome nije zabranjeno da uči i da se bori za sebe. Kao što nikome nije zabranjeno i da ništa ne uči, da misli da je najpametniji i bogomdan i da se svakodnevno suočava sa posljedicama te svoje silne pameti.

Milko GrmušaFrontal.ba

utorak, 21. veljače 2017.

Kako su se 'gonjali' naši stari: seksi igrice odvijale su se po poljima i u kućama pred roditeljima, mladić je mogao 'mijesiti' koliko ga volja, samo jedno je bilo zabranjeno...

Jedan neobičan fenomen seksualnih sloboda na dinaroidnim područjima trajao je sve do početka 60-tih godina 20. stoljeća. Radi se naime o 'gonjanju'. Iako se o tome rijetko govorilo fenomen je zanimljiv zato što baca sasvim drugačije svjetlo na prosječnog hrvatskog Dinaroida.

Dakle, što bi bilo gonjanje? To je seksualna igra mladića i djevojke u ruralnim dinaroidnim krajevima koja se događala za vrijeme napasanja ovaca, rada u polju, a u nekim krajevima (Lika na primjer) čak i u kući za vrijeme prela. Djevojka bi napasala ovce u brdu i zapjevala iza svega grla. Pjesmu bi čuo mladić (ne mora biti njen momak) koji bi joj ubrzo prišao te krenuo za njom. Ona bi se pretvarala da 'bježi' i da se 'otima' (zapravo sve je bila njena igra), nakon čega bi je mladić ubrzo povalio na ledinu, prenosi portal IMOart.

Pri tome ju je mogao 'mijesiti' koliko ga volja, ali nije smio prodrijeti penisom u njenu vaginu jer to nije dozvoljavao moral dotične sredine. Ukratko, unatoč strogom moralu Katoličke crkve u ono doba, 'gonjanje' je bila općeprihvaćena pojava kod ruralnih Dinaroida.

Dok se ova vrsta gonjanja odvijala u Dalmatinskoj Zagori isključivo izvan kuće (polje ili brdo), u nekim drugim dinaroidnim područjima (Lika, na primjer), ovo se događalo i u samim kućama za vrijeme prela uz blagoslov roditelja i rodbine.

Spominje se tako i priča jednog čovjeka koji je negdje 50-tih godina kao mladić bio u jednoj ličkoj kući za vrijeme prela. Po njegovu pričanju, u kući su bili ne samo djevojke i mladići, već i roditelji djevojaka. Nakon rada, jela, pića i pjesme, ubrzo je nastalo 'gonjanje'.

Zapravo, nije se trčalo po kući, već su se djevojka i njen partner jednostavno sklonili u neki kut i tamo se 'rastezali' i 'mijesili' uz odobrenje starijih. I ovaj čovjek, koji je bio na ličkom prelu, malo se zasramio kad je sve to skupa vidio ali na nagovor roditelja jedne djevojke koju nitko nije 'mijesio' te večeri, on se ipak dao na posao te na njenu radost kao i na radost njenih roditelja na kraju je dobro 'izgonjao'.

U protivnom, bila bi sramota za djevojku i njenu obitelj, jer bi puknuo glas selom da su se sve djevojke 'izgonjale' osim ove jadnice. I ovdje je vladalo nepisano pravilo da se penis ne zavlači u vaginu.

Sagledavši sve ove činjenice, čini se da su toliko 'konzervativni' Dinaroidi zapravo bili poprilično liberalni kada su u pitanju bile seksualne igrice i slobode jer, kako je svima dobro poznato, 'zdrava' seksualnost, pojavila se kasnije, na Zapadu 60-ih godina 20. stoljeća. A u Dinaroida, trajao je više od 1000 godina....

Slobodna Dalmacija

Na današnji dan 1444. godine po prvi put se spominje ime Ljubuškog

U pisanim izvorima Ljubuški se prvi put spominje 21. veljače 1444. godine pod nazivom Lubussa. Grad je pao u turske ruke nešto prije 1477., kada je postao pogranična tvrđava s jakom posadom. Turci su učvrstili i proširili tvrđavu, dogradili bedeme s puškarnicama i nastambe za vojnu posadu.

Ljubuška tvrđava imala je žitnicu, pekaru, više cisterna (čatrnja) za vodu, zatvor, barutanu, oružarnicu, zapovjednikov (dizdarov) stan, te u blizini nastambe za vojnu posadu. U turskim dokumentima vodi se 1565. kao “k’ala Lupuška” (tvrđava Ljubuški).

Grad su u 17. stoljeću popravljali dubrovački majstori. Nakon 1835. Ljubuški gubi svoju obrambenu strategiju i počinje lagano propadati. Srednjovjekovni grad sastoji se od kule Herceguše i obora ispred kule. Kula Herceguša ima četverokutni oblik, unutarnjih dimenzija 5,2 x 2,1m, a vanjskih 9,7 x 5m. Zidovi su joj sa sjeverozapadne strane debeli čak 4,5 metra, a bočni, istočni i jugozapadni zid 2 metra.

Podgrađe srednjovjekovna grada razvilo se najvjerojatnije na terasi Crkvice, koja se nalazi ispod južnoga dijela grada. Kasnije se varoš spustila u dolini zapadno od grada, na područje oko današnje crkve Sv. Kate, na lokalitetu Crkvina.

Turski dio grada sagrađen je oko srednjovjekovne tvrđave, koje tada postaje središnji dio grada, opasana sa svih strana zidovima. Na sjevernom dijelu nalazi se veliki donji obor s tabijom. Jugoistočno od utvrđena gradskoga sazidane su dvije masivne kule, okrenute prema istoku, koje također dominiraju gradom.

Na svim obrambenim zidovima bile su puškarnice, od kojih su mnoge sačuvane. Danas se u grad ulazi kroz raniji unutarnji ulaz, koji je lučno zasvođen. U unutrašnjem, sjeverozapadnom dijelu iza ulaza, izgrađene su dvije obrambene kule i čatrnja. Uz pregradni zid nalazilo se nekoliko prostorija nepoznate namjene. Čitav kompleks Staroga grada Ljubuškoga ima oblik nepravilnoga višekutnika, s ukupnom površinom oko 3.350 metara kvadratnih.

Dnevno.ba

Totić: Sloga me spasila

“Nisam mogao vjerovati kada je došao poziv iz Rijeke, ali sada sam tu i na meni je da se dokažem i izborim se za svoje mjesto”, rekao nam je 21-godišnji Mostarac Nikola Totić, koji je ove zime potpisao za lidera Prve HNL.

Zanimljiv put imao je lijevi bek Nikola Totić. Njegovi su iz Zenice, ali on se rodio u Mostaru i tamo se, u Branitelju, krenuo baviti nogometom. Zatim je u ljubuškoj Slogi stekao drugi hercegovački angažman, da bi onda dočekao poziv iz hrvatskog trećeligaša Krka…, gdje ga je primijetila Rijeka.

– U Branitelju sam prošao sve seniorske kategorije, ali kada sam stigao do seniorskog ranga, trener mi jednostavno nije vjerovao, rekao nam je Totić, koji je s Rijekom ove zime potpisao do kraja sezone.

– Istina, bilo je onda u kadru dosta kvalitetnih momaka na mojoj poziciji, ali eto, ispalo je kako je ispalo. Pozvali su me zatim iz Novigrada, gdje sam zadovoljio, ali zbog problema s papirima nisam mogao ostati, tako da sam se vratio u BiH, gdje sam novu priliku dobio u Slogi. Jako sam zahvalan gospodinu Miri Rašiću, jer su me uzeli kada sam bio nigdje, a do isteka prijelaznog roka ostalo je bilo par dana.

Istra mu je bila suđena pa je sljedeći korak bio NK Krk.

– Posredstvom trenera Damira Milinovića, a i zahvaljujući rođaku koji živi na Krku, došao sam u NK Krk, gdje sam se dokazao, zahvaljujući čemu je došao i poziv iz Rijeke. Nisam mogao vjerovati kada se to dogodilo, ali sada sam tu i na meni je da se dokažem i izborim se za svoje mjesto u momčadi.

Rijeka je proljetni dio sezone otvorila karakternom partijom u Gradskom vrtu, gdje je tim Matjaža Keka na preokret Osijeka odgovorio novim preokret i tako pobjedom 3:2 zadržao plus šest u odnosu na Dinamo.

– Protiv Osijeka smo pokazali pobjednički mentalitet i svima odaslali jasnu poruku da namjeravamo ostati na prvom mjestu. Ja nisam bio u kadru radi papirologije, budući da sam tek nedavno potpisao, a hoću li se uskoro izboriti za svoje mjesto…, odlučit će trener, a ovisit će i o meni. Imam jaku konkurenciju na lijevom beku, jer sve su to igrači s velikim prvoligaškim iskustvom, ali svjestan sam da je na meni da se nastavim dokazivati. Stigao sam spreman, a zatim u mjesec i pol dana s Rijekom prošao pripreme, tako da s te strane nisam zabrinut, zaključio je Totić.

ponedjeljak, 20. veljače 2017.

SIPA uhitila šest osoba na području ZHŽ

Na području Hercegovine od jutarnjih sati u tijeku je velika akcija SIPA-e.

Uhićenja i pretresi se vrše na području ZHŽ-a i HNŽ-a, a akcija se odnosi na automafiju, odnosno sprečavanje otuđenja i preprodaje vozila.

Uz policijske snage SIPA-a, u akciji sudjeluju MUP ZHŽ-a, Granične policija BiH, MUP-a HNŽ-a , te MUP-a Županije Sarajevo.

Uhićeni su Ferdo Vukoja iz Gruda i Goran Nižić iz Ljubuškog.

Njih dvojica i ranije uhićivani zbog sumnje da su sudjelovali u krađi više desetina skupocjenih vozila, među kojima je veći broj BMW-a, čija je ukupna vrijednost mjeri na milijune maraka.

Među uhićenima se spominju i imena Joze Cigić te Jure Markića iz Širokog Brijega, svi od ranije sumnjičeni za sudjelovanje u krađi više desetina skupocjenih vozila, među kojima najviše BMW-a i VW-a, čija je ukupna vrijednost mjeri na milijune maraka.

U zapadnoj Hercegovine je izvršeno ukupno šest pretresa, a veliki broj policajaca se moglo vidjeti na nekoliko autootpada i servisa. I u Mostaru je izvršen pretres u servisu BMW-a, koji se nalazi pokraj ceste između naselja Bakijina Luka i Raštani.

“Dana 20.02.2017. godine na području ŽZH po naredbi Suda BiH Državnoa agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u suradnju s Uprave policije MUP-a ŽZH na šest lokacija su izvršili pretrage objekata na području općina Širokom Brijegu, Grude i Ljubuški. Ovom prilikom šest osoba lišeno je slobode, osam osoba je pozvano radi obavljanja obavijesnog razgovora. U ovim pretragama pronađeni su određeni predmeti za koje postoje indicije da potječu iz KD ili su predmet KD koji su privremeno oduzeti”, priopćeno je u poslijepodnevnim satima iz MUP-a ZHŽ-a.

ABCportal.info

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća završena proslava Dana općine Ljubuški

U ponedjeljak, 20.veljače 2017. godine, u svadbenom restoranu „Antonela“ održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Ljubuški.

Nakon uvodnog pozdrava svim nazočnim uzvanicima i gostima, „Lijepu našu“ otpjevala je mostarska mezzosporanistica Monija Jarak uz glasovirsku pratnju prof. Marijane Pavlović.

Predsjednik Općinskog vijeća Tihomir Kvesić uputio je pozdravne riječi svima, od dužnosnika sa svih razina vlasti, predstavnicima Crkve, medija, ratnih udruga itd.

Predsjednik Kvesić u kratkim je crtama nazočne upoznao o slavljenju Dana općine na povijesni datum, pozivajući se na zapise u Dubrovačkom arhivu.

Prije obraćanja načelnika Općine nazočni su mogli pogledati video prezentaciju Izvješće o radu Općinskog načelnika za 2016.godinu, a potom se obratio i načelnik Općine Nevenko Barbarić.

Nakon načelnika Barbarića skup su pozdravili: fra Dario Dodig - humački gvardijan, dopredsjednik Vlade ŽZH-e i ministar financija Toni Kraljević, Zvonko Milas državni tajnik Ureda za Hrvate izvan domovine i osobni izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, te predsjedatelj Doma naroda parlamentarne Skupštine BiH Bariša Čolak.

Dan općine uz ispriku što nisu mogli doći čestitali su predsjednik FBiH Marinko Ćavara i potpredsjednica Parlamenta FBiH, Borjana Krišto.

Odlukom Općinskog vijeća Ljubuški o javnim priznanjima zahvalnice i novčanu nagradu su iz ruku općinskog načelnika dobili: Plesni klub „Paganini“, nagradu primio voditelj kluba Jozo Rimac i Karnevalsko društvo „Prolog“, nagradu preuzeo predsjednik Karnevalskog društva „Prolog“ Jakov Begić.

Godišnju nagradu općine Ljubuški dobio je RK Izviđač Central osiguranje, aktualni prvak BiH i sudionik SEHA lige, nagradu je primio predsjednik Uprave kluba Ivan Ševo

Povelju počasnog građanina općine Ljubuški i zlatni grb Općine dobio je Zvonko Milas, državni tajnik Ureda za Hrvate izvan domovine.

Nagradu općine Ljubuški za životno djelo i zlatni grb Općine Ljubuški, posthumno je dobio dr. med. Josip – Joško Bandur, specijalist internista, kardiolog, angiolog. U ime dr. Bandura nagradu i priznanje primila je njegova kćerka Silvana Bilić.

Nakon završetka službenog dijela za sve nazočne priređen je prigodni domjenak.

Mile Kraljević / Radio Ljubuški

Gospodarska slika Ljubuškog se poboljšava: Otvaraju se nova radna mjesta, potiče poljoprivreda, dodjeljuju koncesije...

Gospodarska slika Ljubuškog polako se popravlja.

Bilježi se rast broja zaposlenih, a samo tijekom prošle godine otvoreno je stotinjak novih radnih mjesta. Osim turizma, zemljopisni položaj ove općine idealan je za razvoj poljoprivrede, vinogradarstva, ljekobilja, u što je posljednjih godina i usmjeren najveći broj investicija.

Poticaji, proizvodnja...

Općina Ljubuški je do sada pod koncesiju dodijelila više od 1200 hektara zemljišta. Samo za plantaže smilja dodijeljeno je 600 hektara zemljišta, a zahtjevi za dodjelu svakodnevno pristižu. Posao sa smiljem u Ljubuški je, osim domaćih, privukao i nekolicinu investitora iz susjednih općina koji su uložili ogromna sredstva u plantaže ove ljekovite biljke.

“Najviše zahtjeva je za zemljišta u Cernu, Bijači, Miletini, Zvirićima, a tu su ujedno i najviše površine zemljišta koje može biti dano pod koncesiju”, kazao je načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić. Općina Ljubuški je s praksom dodjele koncesije na poljoprivredno zemljište krenula još prije šest godina.

“U početku su to bili zahtjevi za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u svrhu podizanja tzv. trajnih nasada, vinove loze i maslina. Tu smo dali nekih 500 hektara na koncesiju”, kaže Barbarić.

Mladi krumpir iz Ljubuškog također je jedan od proizvoda koji ima veliku perspektivu. Nedavno je u prostorijama Javne ustanove Razvojne agencije ZHŽ - HERAG u Poduzetničkom inkubatoru HiPod bio upriličen sastanak između proizvođača mladog krumpira, članova PZ Plodovi zemlje iz Ljubuškog, te predstavnika nevladine organizacije CERD iz Banje Luke.

Organizator sastanka je zajednički program Europske unije i njemačke vlade za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH - EU ProLocal koji provodi GIZ. Cilj sastanka je na lokalno tržište plasirati jedinstveni domaći proizvod, mladi ljubuški krumpir, prepoznatljiv po svojoj kvaliteti i vremenu dospijeća na tržište. Pod jedinstvenim brendom “Domestica”, koji je kreirao CERD Banja Luka, plan je da se prve količine ovog proizvoda nađu na policama nekoliko supermarketa u BiH već u svibnju i lipnju ove godine.

Kako bi potpomogli proizvodnju mladog krumpira, ali i ostalih poljoprivrednih kultura u općini Ljubuški, ali i cijeloj Zapdanohercegovačkoj županiji, Vlada ove županije je drugu godinu zaredom poticaje za poljoprivrednu proizvodnju podijelila već početkom godine.

Koridor Vc i napredak

“Isplatom poticaja za poljoprivrednu i animalnu proizvodnju početkom godine nastojimo maksimalno izići u susret našim proizvođačima i osigurati im sredstva onda kada su im najpotrebnija, odnosno u razdoblju kupnje sjemena, sadnica i ostalog materijala potrebnog za pripremu sadnje”, naveo je ovom prilikom ministar financija ZHŽ-a Toni Kraljević.

Uz spomenuto, općina Ljubuški je posljednjih godina zanimljiva investitorima iz drugih hercegovačkih općina, što su pokazali otvaranjem različitih tvornica i poslovnih objekata na području ove općine.

Gradnjom koridora Vc, zbog svog zemljopisnog položaja prostor ove općine postat će još zanimljiviji investitorima.

Marija Medić Bošnjak / Večernji list

petak, 17. veljače 2017.

Zastupnici Skupštine ZHŽ na sjednicama proveli samo 12 sati

Apsolutna dominacija jedne političke stranke, u ŽZH koja je omogućila i formiranje jednostranačke vlade (jedine takve u BiH) dovela je do političke stabilnosti, ali nije iskorištena ni za pokušaj da se napravi neki ozbiljan pomak u rezultatima, potaknu reformski procesi i uradi nešto značajno za građane, u cilju rješavanja njihovih nagomilanih problema i poboljšanja kvalitete njihovog života, što bi, u konačnici opravdalo stupanj povjerenja koji je, od strane tih građana, vladajućoj stranci dat na izborima. Nastavljeni su krajnje skromni rezultati i izvršne i zakonodavne vlasti u ovoj županije koji, upravo zbog te dominacije i nedostatka problema prisutnih u drugim institucijama vlasti u zemlji, precizno upućuju na onoga tko u potpunosti snosi odgovornost za njih.

STATISTIČKI PODATCI DAJU ODGOVOR NA PITANJE KAKO JE DOŠLO DO OVAKO LOŠIH REZULTATA VLADE ŽZH – NISKIM INTENZITETOM RADA, UZ, ISTOVREMENO, KRAJNJE SLABU UČINKOVITOST. Vlada ŽZH je, naime, u 2016. g, održala svega 31 sjednicu, što je manje od iti jedne druge županijske vlade. Pri tomu, sa tek 8 mjera po sjednici, u prosjeku, Vlada ŽZH je jedina čija je učinkovitost ispod dvoznamenkastog broja. Usporedbe radi, Vlada SBŽ, sa svega pet održanih sjednica više od Vlade ŽZH, radeći tempom od 42 i pol razmotrene mjera po sjednici, razmotrila je preko 1500 mjera u promatranom razdoblju, odnosno 6 puta više od Vlade ŽZH.

U STRUKTURI MJERA RAZMOTRENIH NA VLADI ŽZH, TIJEKOM 2016. GODINE, DOMINIRAJU MJERE DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA. S druge strane, zakoni predstavljaju tek 6,6% od ukupnog broja razmatranih mjera. Sa 13 utvrđenih zakona, Vlada ŽZH je, u 2016. godini, nastavila kontinuirani pad, koji traje od 2013. i postigla svoj najlošiji rezultat u posljednjih 6 godina. Nije utvrđena niti jedna strategija - i to ne samo u promatranom razdoblju, nego od početka aktualnog mandata. Vlada ŽZH, naime, jedina je županijska vlada koja je u drugu polovicu svog mandata ušla bez iti jedne utvrđene strategije.

LOŠA USREDOTOČENOST RADA VIDLJIV JE I IZ ČINJENICE DA SE VLADA, U 2016. GODINI, DVA I POL PUTA VIŠE NEGO ZAKONIMA, BAVILA KADROVSKOM POLITIKOM. 82% donesenih rješenja se, naime, odnosi na odluke o razrješenjima i imenovanjima.

IAKO IM JE BROJ SKROMAN, MEĐU UTVRĐENIM MJERAMA, U PROMATRANOM RAZDOBLJU, IMA I VEOMA ZNAČAJNIH. Posebice ističemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom, kojim je riješen višegodišnji problem isplate porodiljnjih naknada.

PROGRAMI RADA, NI VLADE, NI SKUPŠTINEŽZH, PONOVNO NISU USVOJENI NA VRIJEME. Iako je njihovim poslovnicima o radu predviđeno usvajanje programa rada prije početka godine na koju se oni odnose, niti jedna od ove dvije institucije nije svoj Program rada za 2017. godinu usvojila do kraja 2016,što je nastavak dugogodišnje negativne prakse kojom se ovaj značajni alat za povećanje učinkovitosti institucija i njihove usredotočenosti na zacrtane ciljeve, svodi na formalnu obvezu i - vremenom usvajanja, sadržajem i razinom realizacije - potpuno obesmišljava.

PORED POSLOVNIKA, VLADA ŽZH KONTINUIRANO KRŠI I ZAKON O PRORAČUNIMA FEDERACIJE BiH. Sedmu godinu za redom Proračun Županije se usvaja po žurnom postupku i bez organiziranja javne rasprave. Zadnji put Vlada ŽZH je Proračun utvrdila u nacrtu i on je usvojen u redovitoj proceduri – 2010. godine.

VLADA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH. U sastavu Vlade samo su 2 žene, iako Zakon naleže kako procenat manje zastupljenog spola ne može biti ispod 40%, a neispunjavanje ove obveze definira kao diskriminaciju, čije otklanjanje zahtjeva.

TRANSPARENTNOST RADA VLADE, KOJA JE U PRETHODNOM RAZDOBLJU BILA NA PRIHVATLJIVOJ RAZINI, PRED KRAJ GODINE SE DRAMATIČNO POGORŠALA. Sjednice Vlade se nakon trećeg kvartala ne najavljuju redovito, a kasnilo se i sa usvajanjem zapisnika. Od 20. prosinca došlo je do potpunog prekida u informiranju javnosti o radu Vlade – sjednice niti su najavljivane, niti je nakon njih javnost izvješćena o njihovom sadržaju. Ne postoji zvanična informacija što Vlada radi u posljednja dva mjeseca.

SKUPŠTINA ŽZH, U 2016. GODINI, JE U RADU NA SJEDNICAMA PROVELA TEK 12 SATI – I TO RAČUNAJUĆI I STANKE. U prosjeku, zastupnici su, dakle, na sjednicama, proveli tek 1 sat mjesečno.

KONAČAN REZULTAT JE ODGOVARAJUĆI TOME – SKUPŠTINA ŽZH, U 2016. GODINI, IMA NAJNIŽI OBIM RAZMATRANIH MJERA U POSLJEDNJIH 6 GODINA I NAJNIŽI OBIM RAZMATRANIH MJERA OD SVIH ŽUPANIJSKIH SKUPŠTINA. Ukupan broj razmatranih mjera Skupštine, u 2016. godini, je svega 46.

POZITIVNO JE DA JE MEĐU, EVIDENTNO, MALIM BROJEM RAZMOTRENIH MJERA (MANJE OD 4 MJESEČNO, U PROSJEKU) NAJVIŠE ZAKONA. Zakoni čine 41% od svih razmotrenih mjera. Usvojeno je 13 zakona u prijedlogu i 5 u nacrtu. I to je jedina oblast u kojoj se Skupština ŽZH odvojila od dna i digla među najbolje rezultate na županijskoj ljestvici, na kojoj, sa Skupštinom HNŽ/K dijeli 3. i 4. mjesto, iza Skupštine TŽ, sa 26 usvojenih zakona, i Skupštine ŽS sa 21 usvojenim zakonom. 

POZITIVNU SLIKU O ZAKONIMA KVARI, MEĐUTIM, POGLED NA NEREALIZIRANO IZ PROGRAMA RADA SKUPŠTINE. Čak 20 od 28 zakona čija je realizacija bila planirana u 2016. godini, nije realizirano. 

U 2016. GODINI, U SKUPŠTINI ŽZH, NIJE USVOJENA NITI JEDNA STRATEGIJA. Jedina koja je bila planirana, programom rada za 2016. godinu – Strategija proizvodnje hrane i mogućnost proizvodnje zdrave hrane u ŽZH – još uvijek nije usvojena, iako se njeno usvajanje, zapravo, planira još od 2007. godine.

KRAJNJE NISKA REALIZACIJA PLANIRANIH OBVEZA KONTINUIRANI JE PROBLEM U RADU SKUPŠTINE ŽZH. Podatci govore da će, ostane li na ovoj razini učinkovitosti, Skupština ŽZH na kraju aktualnog četverogodišnjeg mandata imati manje realiziranih mjera nego što ih ima u jednom godišnjem programu rada. Naime, od 68 mjera iz Programa rada Skupštine ŽZH, u 2016. godini u potpunosti je realizirano svega njih 10, (ili, u procentima, 14.7%). Posljedica niske realizacije planiranih aktivnosti je veliki broj nerealiziranih značajnih mjera, čije je usvajanje moglo pozitivno utjecati na kvalitetu života građana.

U 2016. GODINI, U SKUPŠTINI ŽZH, NIJE ODRŽANA NITI JEDNA TEMATSKA SJEDNICA. Veoma značajno bi bilo da Skupština bar jednom kvartalno održava tematske sjednice posvećene ključnim problemima građana. Za početak, mogli bi, recimo, pripremiti i održati tematsku sjednicu posvećenu poljoprivrednim potencijalima ŽZH, s akcentima na proizvodnji zdrave hrane, uzgoju smilja itd. 

ZA RAZLIKU OD PROGRAMA RADA, PRORAČUN ŽZH ZA 2017. GODINU USVOJEN JE NA VRIJEME – PO PRVI PUT U POSLJEDNJIH 10 GODINA. I pored nepridržavanja zakonskih rokova i propisanih procedura, od strane Vlade, Skupština ŽZH je proračun, po prvi put u posljednjih 10 godina, usvojila prije početka godine na koju se odnosi.

URED ZA REVIZIJU JE DAO NEGATIVNO MIŠLJENJE O NAČINU RADA I POSLOVANJA VLASTI U ŽZH, TIJEKOM 2015. GODINE. Na žalost, negativna revizorska mišljenja, kod nas, i dalje ne nailaze na odgovarajuću reakciju, karakterističnu za razvijena demokratska društva. Ostavki, dakle, ovim povodom, nije bilo.

TRANSPARENTOST RADA SKUPŠTINE ŽZH JE NA IVICI PRIHVATLJIVOSTI. Web stranica Skupštine ne raspolaže elementarnim podacima. Na istoj se još uvijek (nakon isteka pola mandata) ne mogu pronači informacije, o trenutnu sazivu Skupštine i njenih radnih tijela, dokumenti koji su usvojeni, zapisnici sa održanih sjednica Skupštine, podatci o primanjima zastupnika isl.). Zapisnici sa sjednica radnih tijela se ne objavljuju i nisu dostupni ni na zahtjev.

U 2016. G. ZABILJEŽEN JE NIZAK STUPANJ POJEDINAČNIH AKTIVNOSTI ZASTUPNIKA. Iako je u promatranom razdoblju održano svega 10 sjednica Skupštine, na samo 2 su nazočili svi zastupnici. Za 12 mjeseci postavljeno je ukupno svega 18 zastupničkih pitanja i pokrenute 2 inicijative. 15 zstupnika nije postavilo/pokrenulo niti jedno pitanje/inicijativu u 2016. godini. 11 zastupnika nije se, u 2016. javilo za raspravu niti po jednoj točki dnevnog reda. U promatranom razdoblju, niti jedan zastupnik Skupštine ŽZH nije Skupštini podnio niti jedan prijedlog nekog zakona.

I PORED VRLO SKROMNIH REZULTATA RADA, ZASTUPNICI SKUPŠTINE ŽZH NE ODRIČU SE SVOJIH PRIVILEGIJA. Za 2016. g, zastupnici su, iz proračuna Županije, naplatili oko 375 tisuća KM, a iz proračuna FBiH oko 150 tisuća KM. Ukupno, dakle, preko pola milijuna KM. Amandman na ovogodišnji proračun, kojim je zatraženo smanjenje bruto plaća u 22 tijela na proračunu ŽZH, među kojima su Vlada, Skupština, ministarstva, te, zavodi, i da se na taj način ostvarena ušteda preraspodijeli za otplatu duga, porodiljne naknade i za tekuće prijenose za pomoć nezaposlenima, nažalost, nije prihvaćen, što govori o nedostatku socijalne osjetljivosti, većine zastupnika Skupštine ŽZH.

SKUPŠTINA U KONTINUITETU POKAZUJE NEDOVOLJNU OSJETLJIVOST I U KONTEKSTU RAVNOPRAVNOSTI KONSTITUTIVNIH NARODA. Više od polovice aktualnog mandata je prošlo a da u Skupštini ŽZH nije imenovan dopredsjednik iz srpskog naroda, što se čitavo vrijeme pravda navodnim „pravnim problemima“, mada je upravo odbijanje da se izabere dopredsjednik, osim što je politički, i svojevrstan pravni problem – jer se time krši i važeći Poslovnik i Ustav ŽZH, koji je amandmanima iz 2011. usuglašen sa Ustavom Federacije i BiH, u kontekstu ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Ravnopravnosti, koje je zastupljenost izabranih predstavnika svih naroda u rukovodstvu institucija vlasti značajan simbolički čin. Podsjetimo i da je u prethodnom mandatu vladajuća stranka također onemogućila imenovanje članova rukovodstva Skupštine iz druga dva konstitutivna naroda, ustvrdivši da nisu ispunjeni uvjeti za formiranje klubova naroda i istrajavši na stavu koji je predstavljao izravno kršenje Poslovnika, Ustava ŽZH i dobre političke prakse iz prethodnog razdoblja u radu Skupštine.

PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA VLADI I SKUPŠTINI ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE:

Pozivamo Vladu i Skupštinu ŽZHda ozbiljno intenziviraju svoj rad u drugoj polovici svog mandata i povećaju produktivnost, fokusirajući se pritom na ključne probleme građana i njihovo rješavanje, ne bi li bar u izvjesnoj mjeri opravdali ukazano im povjerenje građana, kao i sredstva koja primaju iz Proračuna za svoj rad.

Pozivamo ih da što prije usvoje programe svog rada i, u nastavku, njihovoj realizaciji posvete odgovarajuću pozornost,te da organiziraju tematske sjednice, na kojim će se raspravljati i dolaziti do rješenja za ključne probleme s kojim se suočavaju građani ove županije.

I, konačno, pozivamo ih da provedu odlučne korake, u pravcu otklanjanja diskriminacije u obje institucije.

Podsjećamo, još jednom, Vlast u Županiji Zapadnohercegovačkoj ima sve preduvjete za dobre rezultate - snažnu skupštinsku većinu, jednostranačku vladu, mogućnost da zacrta ciljeve i sprovodi reforme. Pozivamo ih da to konačno i učine, za dobrobit građana ŽZH. 

VLADA ŽZH JE ZADRŽALA POZICIJU VLADE SA UVJERLJIVO NAJNIŽOM PRODUKTIVNOŠĆU OD SVIH ŽUPANIJSKIH VLADA. U 2016. godini razmotrila je svega 258 mjera, dok se obim razmotrenih mjera drugih županijskih vlada kreće od 507 do čak 1791.

četvrtak, 16. veljače 2017.

Na Babovcu ipak vjeruju da mogu izboriti ostanak

Ljubuška Sloga u nastavak prvenstva ulazi sa pretposljednje pozicije i velikim zakašnjenjem po pitanju početka priprema, no struka je svejedno optimistična da će se i sljedeće sezone na Babovcu igrati utakmice Druge lige FBiH.

Nakon poduže stanke jučer su s pripremama počeli i u ljubuškom federalnom drugoligašu Slozi. Ljubušaci će drugi dio prvenstva, koji starta 11. ožujka, dočekati ispod kobne linije i svima na Babovcu itekako je jasno da ih čeka teška borba za ostanak. Ali istovremeno, to je i veliki motiv…

– Napokon smo, nakon dvadeset dana kašnjenja, počeli s pripremama, rekao nam je trener Slavko Limov, koji se zatim dotaknuo i drugih brojnih problema koji tište klub.

– Kao i ostali klubovi u ligi, i nas muči neimaština, ali svejedno smo doveli osam igrača koji će za nas biti pojačanja…, Raguža iz dubrovačkog GOŠK-a, Brkića iz Jadrana, Krndelja iz Zrinjskog i druge. Napustila su nas četiri igrača od kojih su dva bila standardna, a sve u svemu sada možemo ustvrditi da imamo prvu momčad, dok smo prošle sezone igrali s kadetima i juniorima.

Tabela ne djeluje ohrabrujuće, ali daleko od toga da je za Slogu bitka već sada izgubljena.

– Zbog kašnjenja priprema, sumnjam da ćemo imati dovoljno vremena spremni dočekati prvenstvo pa ćemo svjesno žrtvovati prva dva kola, a onda nakon toga izići na teren i ‘potući’ se sa svakim protivnikom pa gdje nas to odvede. Vjerujem da ćemo na kraju ipak ostvariti cilj i izboriti ostanak, dodao je Limov, čiji će tim premijernu test provjeru imati sljedeće srijede.

Prvi protivnik u pripremama bit će hrvatski drugoligaš Lučko, a 26. veljače postoji mogućnost odigravanja susreta sa gabelskim GOŠK-om.

Načelnik Barbarić istaknuo da su netočna mišljenja i ocjene da su mjesne zajednice prije rata imale veće ingerencije nego danas

U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom održan je “Sastanak s načelnikom” - razgovor ljubuškog načelnika Nevenka Barbarića s građanima, predstavnicima MZ, mjesnih vlasti, nevladina sektora i medija.

Riječ je o projektu “Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH”, vlada Švicarske i Švedske, koji provodi Razvojni program UN-a (UNDP). Sastanak je organizirala Fondacija za razvoj i demokraciju, kao vanjski suradnik na projektu.

Osnovna tema sastanka bila je razgovor i upoznavanje s planovima razvoja općine, gledano kroz prizmu građanskog sudjelovanja, s naglašenom novom ulogom mjesnih zajednica, kao središta izravnog sudjelovanja građana u općinskim procesima. Razgovarano je o trenutačnom stanju mjesnih zajednica, sudjelovanju građana u planiranju i kreiranju proračuna, o komunalnim temama, gospodarskim planovima i razvoju, sudjelovanju mladih u radu MZ, o socijalno ugroženim građanima, o poboljšanju komunikacije s građanstvom i drugo.

Uz Barbarića, sudjelovali su predstavnici Fondacije za razvoj i demokraciju - Nedim Muhedinović u ulozi voditelja razgovora i njegov kolega Draško Luković. Barbarić je istaknuo kako se od prijeratnih 17 mjesnih zajednica na području općine Ljubuški, danas došlo do njih 30, da su zakonski dobro definirane njihove nadležnosti, međutim, nedostaju im uvjeti rada. To se, prije svega, odnosi na prostor s obzirom na to da se koriste školske prostorije, lovačke kuće i sl., a nedostaje i dio opreme, zatim izobrazba vijećnika i malo više proračunskog novca za materijalne troškove rada. Naglasio je da su netočna mišljenja i ocjene da su MZ prije rata imali veće ingerencije nego danas.

Nakon duljeg izlaganja načelnika Barbarića, koje se odvijalo u formi odgovora na pitanja voditelja, u raspravu su se uključili i predstavnici, uglavnom predsjednici MZ-a. Iznosili su svoja iskustva u radu MZ-a, ono što je u praksi dobro, kao i manjkavosti i poteškoće s kojima se susreću i koje se mogu popraviti i poboljšati.

Ivan Kaleb / Večernji list