Osnivanjem Uprave za Dalmatinsku zagoru do proširenja pogranične zone

Dalmatinska zagora je otok unutar kopna. Ova definicija geografskog dijela Dalmacije, od Priobalja odvojenog fasadom gorja i planina, a od prirodnog zaleđa, Bosne i Hercegovine, oštrom linijom državne granice najbolje opisuje sadašnji položaj preostalog stanovništva na području Dalmatinske zagore. I dok se u sklopu Vlade, odnosno resornog ministarstva osniva Uprava za otoke, koja bi trebala izraditi mjere i programe za oživljavanje hrvatskih otoka, što je izuzetno pohvalno, najvećim hrvatskim otokom – Dalmatinskom zagorom, nitko se ne bavi!

No, problemi Dalmatinske zagore istovjetni su, ako ne i veći, problemima s kojima se susreću hrvatski otoci. Stoga bi mjere pomoći stanovništvu Dalmatinske zagore trebale biti istovjetne onima koje će buduća Uprava za otoke primijeniti na područja hrvatskih otoka.

Prijedlog mjera za oživljavanje Dalmatinske zagore

  • Prometna izoliranost – ukoliko je prometna izoliranost najveći problem razvoja hrvatskih otoka ona je i jedan od najvećih ograničavajućih faktora razvoja Dalmatinske zagore. Autocestu koja je izgrađena kroz prostor Zagore ne prati mreža radijalnih cesta koja bi raštrkana naselja i desetkovano stanovništvo kvalitetno prometno vezala na autocestu. Drugi problem vezan uz promet na području Zagore je ne postojanje javnog linijskog prijevoza na ovom području koji bi trebao biti subvencioniran na isti način kao što su obalni linijski brodari subvencionirani od strane države. Jednostavno, zbog malog broja stanovnika ne postoji ekonomski interes za održavanje ekonomski opravdanog linijskog prijevoza.

  • Depopulacija – Nigdje u Hrvatskoj depopulacija nije toliko očita i izražena kao na prostoru Dalmatinske zagore. Ovaj dio Hrvatske tradicionalno je percipiran kao iseljenički prostor. Stanovništvo s ovog prostora iseljavalo se tokom 19. i 20. stoljeća u nekoliko valova. Uzroci iseljavanja svih ovih godina ostali su isti – ne razvijenost, nedostatak radnih mjesta i oskudnost obradivih površina i vode. Depopulacija je usko vezana uz gospodarski razvoj te ju je nemoguće zaustaviti bez razvijanja održivog gospodarskom modela na području Zagore koji će utjecati na migracijske tokove iz priobalnog pojasa.

  • Gospodarstvo – Propašću velikih socijalističkih poduzeća koja su zapošljavala po više stotina radnika, uglavnom u tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, napravljen je na prostoru Zagore svojevrstan vakuum. Stari gospodarski subjekti su propali uslijed propasti socijalističkog ekonomskog sustava, a novca za ulaganje i samoinicijativne poslovne iskorake pojedinaca na navedenom području jednostavno nije bilo. Tu i tamo je uspio izrasti poneki uspješni gospodarski subjekt, ali to je bila više iznimka nego pravilo. Nažalost, iseljavanje čini svoje pa će iole ozbiljniju i složeniju proizvodnju, u većem obuhvatu, na ovom području uskoro biti gotovo nemoguće pokrenuti zbog nedostatka stručne radne snage. Ukoliko Republika Hrvatska ne želi da joj južni dio zemlje ostane bez tzv. strateške dubine, odnosno da glavnina stanovništva bude stiješnjena na uskom priobalnom području između iseljenih otoka i Zagore pod hitno treba donijeti niz zakonskih rješenja kojima će stimulirati gospodarstvo na ovom području. Jedno od rješenja, koje zahtjeva suradnju sve tri razine vlasti, je da se svi novi poslovni subjekti na ovom području oslobode svih davanja državi u vremenskom periodu ne kraćem od pet godina, tu se misli na poreze, prireze, ali i na izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno za zaposlene.

  • Poljoprivreda – zbog postojanja mnoštva malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i brojnih ne iskorištenih obradivih površina, uz relativnu blizinu vode potrebne za navodnjavanje, poljoprivreda je grana koja bi najbrže mogla donijeti oporavak Zagore, kako gospodarski tako i demografski. Pritom je nužna državna strategija poticanja proizvodnje s definiranim vremenskim okvirom provođenja poticaja. Poticaje na poljoprivredne proizvode s navedenog područja je potrebno uvesti temeljem količine proizvedenih proizvoda, jer zbog usitnjenih parcela nije moguće adekvatno provesti stimuliranje temeljem obradivih površina. Regulativu stimuliranja proizvodnje mora pratiti i odgovarajuća pravna regulativa na razini države, odnosno, zakon, po uzoru na Irsku, prema kojem na policama trgovina u RH mora biti 70 posto robe proizvedene u RH.

  • Koordinacija državnih ureda, ustanova i ministarstva kroz jedinstvenu Upravu za Dalmatinsku zagoru – da bi se program oživljavanja Dalmatinske zagore u potpunosti proveo potrebna je potpuna koordinacija svih državnih ureda, ustanova, ministarstava, županijskih razina vlasti kao i jedinica lokalne samouprave. Primjerice, veće cestovne zahvate nemoguće je planirati na razini općina i gradova pa čak ni županija. Hrvatske vode moraju provesti jedinstven projekt izgradnje irigacijskih sustava za sva obradiva područja od Ravnih kotara, Skradinskog i Petrovog polja do Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog polja. S druge pak strane, vodoopskrbne sustave na navedenim područjima potrebno je uvezati u jedinstven sustav ili barem okrupnjavati postojeće. Ove mjere je potrebno provesti kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave koje sve teže podnose opterećenje održavanja velikih sustava vodoopskrbne mreže, često dugih i nekoliko stotina kilometara, a s malim brojem potrošača. Dodatni problem predstavlja velika raščlamba reljefa, odnosno velike visinske razlike između izvorišta s kojih se crpi voda i stanovništva do kojeg treba dovesti vodu. Te visinske razlike, koje na koncu iziskuju veći utrošak električne energije za prepumpavanje vode, često sežu i do 500 metara razlike. Na koncu se događa da stanovnici Dalmatinske zagore, zbog ne održivog sustava plaćaju jednu od najskupljih cijena vode u Hrvatskoj. Okrupnjavanjem vodovoda u veće sustave, što opet treba raditi na razini županija ili mikro regija, izbalansirala bi se cijena vode. Također, potrebno je uskladiti mjere koje na ovom području s ciljem poticanja poljoprivrede i gospodarstva provode JLS, županije i država.

  • Omekšavanje granice – iako je granica RH prema BiH buduća vanjska granica EU temeljem Schengenskog sporazuma, interes je RH da omogući stanovništvu u pograničnom području što lakšu komunikaciju s jedne i druge strane granice kao i razmjenu roba. Čvrsta granica prema BiH na područjima koja su gospodarski i demografski iznimno slaba nije u interesu RH. Stoga RH hitno mora, preko međudržavne komisije RH I BiH, na dnevni red staviti proširenje zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice za prelazak državne granice na bivšim Pograničnim kontrolnim točkama. Prema sadašnjem međudržavnom sporazumu RH i BiH samo građani koji žive 5 km od državne granice mogu dobiti navedene propusnice. Međutim, pogranični pojas je masovno iseljen, a stanovništvo, koje je preselilo u Priobalje, i dalje obrađuje imanja u pograničnom pojasu koja nerijetko sječe državna granična linija. Zbog ne mogućnosti dobivanja propusnica ovakva imanja je praktički nemoguće obrađivati, jer bi za prelazak s jedne parcele na drugu, koje su udaljene nekoliko metara, a sječe ih državna granična linija, trebalo, u praksi, kružiti 30-50 km do prvog graničnog prijelaza. Ukoliko se ogluše na sadašnju regulativu posjednicima zemljišta prijete kazne od 2-10 tisuća kuna. Zbog toga ionako iseljen pogranični pojas zagore postaje još pustiji i zapušteniji. Međutim, pravila Europske komisije dopuštaju proširenje pogranične zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice na pojas od 30 do 50 km od granice. Uzimajući u obzir zračnu udaljenost, pojasom bi bilo obuhvaćeno gotovo čitavo priobalje i sami granični pojas ponovno bi oživio.

Država, županije i jedinice lokalne samouprave trenutno na području Dalmatinske zagore provode niz odvojenih programa koji zbog ne koordiniranosti, ograničenog dosega i ne povezivanja ukupnosti mjera i ciljeva daju ograničene rezultate koji ne mogu odgovoriti na kronične probleme s kojima se suočava Dalmatinska zagora. Stoga je potrebno hitno formirati upravu ili ured na razini države koji će koordinirati sve potrebite mjere na cjelokupnom obuhvatu Dalmatinske zagore s ciljem gospodarskog oporavka i sprečavanja daljnje depopulacije.

Željko Primorac / Makarska Post

Objavi komentar

0 Primjedbe