Poljoprivrednici iz BiH nemaju puno koristi od dozvole za izvoz krumpira u zemlje EU, a što pokazuju i službeni podaci prema kojima je izvoz ove povrtarske kulture na zanemarivom razini.
Za devet mjeseci ove godine iz BiH su izvezena 943.954 kilograma krumpira vrijednog 203.719 maraka, a što je 700.000 KM manje nego za cijelu prošlu godinu, kada je u zemlje Europske unije izvezeno 1,43 miliona kilograma, čija je vrijednost bila 900.550 KM.
Većina krumpira 2016. završila je u susjednoj Hrvatskoj, u koju su ove godine izvezena tek 1.604 kilograma, čija je vrijednost prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH 1.470 KM.
Kada je ukupan izvoz za ovu godinu u pitanju, on je ostvaren u iznosu od 1,35 miliona maraka, a po vrijednosti najviše je izvezeno u Norvešku (371.889 KM), Crnu Goru (369.653 KM) i Makedoniju (356.183 KM), dok je najznačajniji EU uvoznik bila Mađarska, koja je uvezla 600 tona krumpira iz BiH vrijednog 98.358 maraka.
"Prilika stoljeća", kako je to najavljivano 2015. godine kada je stigla dozvola za izvoz, prema riječima onih koji su dobro upućeni u ovu oblast, nije iskorištena iz više razloga.
Prema riječima Brane Mastala, predsjednika Udruge povrtlara RS, u pitanju je klasična računica, prema kojoj se domaći krumpir trgovcima u EU nije isplatio.
"Prošle godine njegova cijena po kilogramu je bila 18 pfeninga, a ove 40, i to je jedan od glavnih razloga, a trgovce zanimaju samo zarada i financijski efekt. On je ove godine jednostavno bio skup", kazao je Mastalo.
Pojašnjava kako je na visoku cijenu najviše uticala suša, koja je za 40 posto umanjila prinose, te činjenica da su zasijane površine pod krumpirom znatno manje nego prošle godine, kada su ga brojni proizvođači morali baciti na otpad jer je došlo do hiperprodukcije.
"Procjene su da ga čak neće biti ni za naše potrebe", kazao je Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS, smatra kako za krumpir iz BiH u zemljamama EU nema mjesta jer one nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Europe.
"Te zemlje imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode, tako da sigurno gledaju je li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH", kazao je Marinković.
Dodaje kako je na snazi pogrešna politika uvoza i dozvola za uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u BiH.
"Apelirali smo da se uvede sistem reciprociteta, te da se i mi ponašamo prema drugima kao i oni prema nama", kazao je on i ukazao na potrebu edukacije potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.
I Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH, nedavno je priznao kako je dobijanje dozvole za izvoz u zemlje EU bio veliki uspjeh, ali da je propuštena velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz odobren.
Izvoz krumpira za 2017. godinu
Zemlja izvoza Količina (kg) Vrijednost (KM)
Norveška 410.514 371.889
Crna Gora 1.325.000 369.653
Makedonija 1.554.200 356.183
Mađarska 600.000 98.358
Rumunija 284.600 75.897
Srbija 293.266 58.352
Slovenija 44.000 17.211
Njemačka 13.750 10.781
Hrvatska 1.604 1.470
--------------------------------------------------------------
UKUPNO: 4.526.934 1.359.798
0 Primjedbe