Cidokor uzrokuje brojne teške bolesti

Godinama su sve brojniji dokazi da najpopularniji herbicid na svijetu glifosat, koji je najpopularniji i u Hrvatskoj, uzrokuje brojne teške bolesti kod ljudi. Rak, Alzheimerova bolest, ALS..., popis nekih od najtežih dijagnoza je poduži. Prije dvije godine Europska komisija odlučila je ne zabraniti glifosat, a Hrvatska je tada bila jedna od onih koja je pritom tvrdila da glifosat nije štetan. Sada su se stvari potpuno promijenile. Krajem listopada EK je predložila da se upotreba glifosata u EU odobri na još 10 godina. Ovaj put članice su to odbile. Pa je EK predložila da onda barem produže upotrebu na još pet godina. Samo niti to im nije prošlo. Četrnaest država bilo je za, devet ih je bilo protiv, pet je bilo suzdržano. Hrvatska je ovaj put bila protiv, očito kao posljedica novih političkih odnosa u našoj zemlji. U skupini protiv su još Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija. Suzdržane su bile Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska i Bugarska. Glifosat je kod nas poznat kao cidokor ili roundup.

EK je o tome dozvoliti ga ili ne trebala odlučiti još 2012., da bi to odgodila za 2015., a procedura se oduljila sve do sada. Prije dvije godine je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec za Express rekao da se iz aviona vidi što je uzrok takvom odgađanju. "Kad su vidjeli da nemaju većinu, glasanje su odgodili kako im ne bi propalo produljenje dozvole za upotrebu glifosata u EU. Sumnjamo da je Europska agencija za sigurnost hrane (ESA) pod utjecajem Monsanta", rekao nam je tada. U to doba koalicijska vlada HDZ-a i Mosta tvrdila je da nije otrovan glifosat, nego koformulanti i formulacije koje mu se dodaju kako bi bio toksičniji. Tadašnju vladu je zbog toga dio europarlamentaraca iz Hrvatske optuživao da je "spremna žrtvovati svoje građane kako bi zadovoljila Monsanto". Monsanto je multinacionalna kompanija koja je glifosat patentirala 1970., a svjetski je (ne)slavna i po DDT-u, agentu orange iz rata u Vijetnamu i sl. O tome su prije tri godine pisali i 24sata i Express. Glifosata se godišnje proizvede 650.000 tona, više nego svih ostalih svjetskih herbicida skupa, a to je biznis od 6,5 milijardi dolara godišnje. Svoje brzo širenje svjetskim tržištem zahvaljuje tome što su mnoge GMO poljoprivredne kulture prilagođene tako da budu otporne baš na njega.

Koliko glifosata unosimo u tijelo kroz hranu, pokazuje istraživanje iz 2013. koje je za Friends of the Earth (FoE) proveo Medicinski laboratorij u Bremenu nad građanima 18 članica EU. Glifosat je otkriven u urinu čak 40% stanovnika Hrvatske, i to u koncentracijama između pet i 20 puta višima od onih koje su dopuštene za pitku vodu. Najgore je bilo na Malti gdje je glifosat pronađen kod 90% ispitanih, a najblaže u Bugarskoj s 10% pozitivnih, dok je glifosat pronađen kod 70% Nijemaca. Najvišu razinu pronašli su kod ispitanice iz Hrvatske. Analizirali su samo stanovnike gradova, a to je značilo da su u sebi imali glifosat ne zbog rada s njim u poljoprivredi, nego unosom kroz hranu i vodu, te zbog primjene glifosata u gradskim parkovima. Express je prije četri godine među prvima pisao o tome. Tada je Eugen Vuković iz Zelene akcije, hrvatske područnice Friends of the Earth, objasnio da je glifosat tako snažan herbicid da ubija i korov i biljku koju želimo uzgojiti pa se upotrebljava prije ili nakon sijanja te ostaje u tlu. Još je gore, rekao je, što ga koriste i pri berbi, kako bi se biljke posušile, a pokupe plodovi na kojima ostaje herbicid. Najogorčenija bitka protiv glifosata danas se vodi u Argentini.

Kriza u toj zemlji iz 1990. dovela je do širenja GMO soje kojom je do 2009. zasijana čak polovica obradivog tla. A to je bilo poprskano s 200 milijuna litara glifosata. Zaredali su izvještaji o skoku spontanih pobačaja, karcinomu i deformiteta novorođenčadi kod lokalnih poljoprivrednika, što je u studijama iz 2009. i 2010. dokazivao Andres Carrasco, direktor Laboratorija za molekularnu embriologiju Sveučilišta u Buenos Airesu.

Poslije toga ministarstvo obrane Argentine, koje je farmerima iznajmljivalo oranice za uzgoj GMO soje, njezin uzgoj zabranilo je na svojem zemljištu. EK je primjenu glifosata dopustila 2002. Od tada je nekoliko znanstvenika, prvenstveno iz V. Britanije i Brazila, ustvrdilo da su studije po kojima su glifosat odobrili bile lažirane. Express je 2013. došao do radnog dokumenta EK iz 2002. iz postupka kojim je glifosat odobren te nam je tada toksikologinja Tihomira Gojmerac objasnila da je naručitelj svih tih istraživanja bio sam Monsanto. "Dok smo iščitavali dokumente FAO, EK i sl., kod citata smo nailazili samo na nepoznate znanstvenike. Poslije smo vidjeli da su sva ta istraživanja bila naručena.Osim toga, oni nisu istraživali nesmrtonosne doze, upravo one koje su morali, koje mogu doći u organizam ljudi u duljem periodu izloženosti, nego samo utjecaj visokih doza, u kraćem vremenu i jačeg utjecaja. Ja to mogu reći sad kad sam u mirovini", komentirala je Gojmerac tada.

Dok je još bila na Hrvatskom veterinarskom institutu, ona je 2010. s kolegama dokazala visoke razine atrazina u vodotocima u Turopolju, a to je dovelo do zabrane te kemikalije srodne glifosatu. Britanska organizacija Earth open source i istraživači iz Argentine, Brazila, SAD-a i Francuske, godinama optužuju EK i ESA da od 2002. znaju da glifosat uzrokuje deformacije na embrijima kod pokusnih životinja, kao i to da proizvođači od 1993. znaju da već u malim dozama uzrokuje probleme s unutarnjim organima. Unatoč tome, Opća uprava za zdravlje i potrošače glifosat je odobrila 2002. A dokazi su se samo gomilali. Francuski znanstvenici objavili su 2005. u časopisu američkog Nacionalnog instituta za znanosti okolišnog zdravlja studiju o tome da glifosat uzrokuje odumiranje ljudske placente, a 2012. da ubija i embrij. Američki nezavisni znanstvenici s MIT-a 2013. su studijom dokazali da Monsantov Roundup (glifosat) uzrokuje Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest, rak, autizam, ALS, ADHD, neplodnost, poremećaje serotonina i mnoštvo drugih zdravstvenih problema. Monsanto je tvrdio da je glifosat "siguran i neškodljiv poput aspirina". No protiv slične tvrdnje Monsanta da je glifosat neškodljiv poput kuhinjske soli, javni tužitelj države New York 1996. je čak dobio i sudski postupak.

Uoči sadašnjeg glasanja Europske komisije, očito niti najmanje slučajno, objavljena je studija u Journal of the National Cancer Institute, skupine znanstvenika redom sa Svečilišta Iowa. A manji dio medijskih agencija po EU spremno je prenio rezultate, među ostalima i HINA. Riječ je o sveučilištu koje na svjetskoj ljestvici najboljih sveučilišta od 2012. bilježi strmoglav pad; sa 199. mjesta iz 2012. godine na tek 393. mjesto ove godine. S tim što mu se predviđa da će sljedeće 2018. biti tek između 421. i 430. mjesta na svijetu. Usto, Monsanto se godinama hvali da je partner u nizu projekata s točno onim odjelom tog sveučilišta koje je provodilo ovo posljednje istraživanje. Odjednom, točno u vrijeme odlučivanja o Monsantovom glifosatu u EU, to sveučilište objavljuje studiju u kojoj se više ne želi znanstveno sramotiti tvrdnjama da je glifosat neškodljiv. Ali zato tvrdi da nisu uspjeli utvrditi veći utjecaj na pojavu raka kod ljudi koji su izloženi glifosatu. Jesu, kažu, utvrdili da je nešto veća pojavnost leukemije, ALS-a i nekih drugih bolesti, ali "ne u statistički relevantnim odnosima", što je u totalnoj suprotnosti s otkrićima instituta diljem svijeta posljednjih godina koji nisu u nikakvim financijskim odnosima s Monsantom.

Express.hr